{"id":1257,"date":"2025-11-08T09:10:25","date_gmt":"2025-11-08T09:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/?p=1257"},"modified":"2025-11-08T09:36:08","modified_gmt":"2025-11-08T09:36:08","slug":"osteoporoza-rizici-simptomi-i-lijecenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/2025\/11\/08\/osteoporoza-rizici-simptomi-i-lijecenje\/","title":{"rendered":"OSTEOPOROZA – RIZICI, SIMPTOMI I LIJE\u010cENJE"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

OSTEOPOROZA - RIZICI, SIMPTOMI I LIJE\u010cENJE<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Rizi\u010dni \u010dimbenici za osteoporozu<\/h1>

Najva\u017eniji rizi\u010dni \u010dimbenik za razvoj osteoporoze je gubitak ko\u0161tane mase koji po\u010dinje oko tridesete godine \u017eivota.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>

Osteoporoza uglavnom zahva\u0107a \u017eene, rje\u0111e mu\u0161karce, a vrlo rijetko djecu.<\/strong>\u00a0<\/p>

Naj\u010de\u0161\u0107a je tzv. postmenopauzalna osteoporoza koja nastaje zbog pada \u017eenskog spolnog hormona estrogena, a razvija se 15-20 godina nakon menopauze. Ova metaboli\u010dka bolest se mo\u017ee javiti i u trudno\u0107i, premda je takvo \u0161to rijetko. U svim navedenim slu\u010dajevima osteoporoza mo\u017ee dovesti do prijeloma (naj\u010de\u0161\u0107e kralje\u017enice, natkoljeni\u010dne kosti i podlaktice). Osim toga, prijelom kuka u starijoj dobi pra\u0107en je pove\u0107anom smrtno\u0161\u0107u; tako petina bolesnika umire u roku od \u0161est mjeseci, a dvije tre\u0107ine bolesnika nakon prijeloma kuka ovisno je o tu\u0111oj pomo\u0107i.<\/p>

Najva\u017eniji rizi\u010dni \u010dimbenik za razvoj osteoporoze je niska ko\u0161tana masa, kada je BMD (Bone Mineral Density<\/em>, skra\u0107enica je za mineralnu gusto\u0107u kostiju) manji od 19. Gubitak ko\u0161tane mase po\u010dinje oko tridesete godine \u017eivota, tako da je vr\u0161na ko\u0161tana masa od odlu\u010duju\u0107e va\u017enosti za veli\u010dinu gubitka ko\u0161tane mase u starosti. Genetika odre\u0111uje 60 posto vr\u0161ne ko\u0161tane mase, a ostali \u010dimbenici koji imaju utjecaj su prehrana, hormonalni status, tjelesna aktivnost te \u017eivotne navike poput pu\u0161enja, prekomjernog u\u017eivanja kave i alkohola, niskog unosa kalcija i vitamina D. \u017denski spol, bijela rasa, visoka dob i demencija tako\u0111er su \u010dimbenici rizika za osteoporozu.<\/p>

Nedostatak \u017eenskog spolnog hormona (estrogena) koji je uzrok postmenopauzalne osteoporoze mo\u017ee se javiti i u mla\u0111oj dobi (kod rane menopauze, kod operacije potpunog uklanjanja jajnika ili anoreksije).<\/strong>\u00a0<\/p>

Manjak estrogena javlja se i kod produljenog postmenopauzalnog krvarenja koje traje dulje od godinu dana, a dugotrajna imobilizacija i smanjena tjelesna aktivnost tako\u0111er pove\u0107avaju rizik za osteoporozu. Isto \u010dine i neke upalne bolesti (reumatoidni artritis), bolesti \u0161titnja\u010de (hiperparatireoidizam), poreme\u0107aj spolnih \u017elijezda u mu\u0161karaca i \u017eena, bolesti bubrega, stanja po operaciji \u017eeludca nakon karcinoma, bolesti vezivnog tkiva (Marfanov sindrom, osteogenesis imperfecta), ko\u0161tane sr\u017ei (multipli mijelom, limfomi, leukemija).<\/p>

Nadalje, poreme\u0107aj ravnote\u017ee, propriocepcije, smetnje vida, slabost mi\u0161i\u0107a, deformacije stopala, skra\u0107enje ekstremiteta \u2013 sve to mo\u017ee dovesti do poreme\u0107aja hoda te pove\u0107ati sklonosti padu. Tako\u0111er, treba bit ina oprezu ako se uzimaju sljede\u0107i lijekovi: glukokortikosteroidi (vi\u0161e od 5 miligrama dulje od tri mjeseca), antikoagulansi, citostatici (kod kemoterapije), antacidi, kao i prekomjerna doza hormona \u0161titnja\u010de.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kako se osteoporoza manifestira?<\/h1>

Samo tre\u0107ina do \u010detvrtina prijeloma kralje\u0161aka se o\u010dituje kao bol u le\u0111ima, a mo\u017ee do\u0107i i do smanjenja tjelesne visine.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>

Osteoporoza je u po\u010detku asimptomatska, a naj\u010de\u0161\u0107e se prepozna tek kad se dogodi prijelom.<\/strong>\u00a0<\/p>

U postmenopauzalnoj osteoporozi (dakle 15-20 godina nakon menopauze) prijelomi se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju u podru\u010dju podlaktice i kralje\u017enice u mla\u0111ih bolesnica, a kod starijih \u010de\u0161\u0107a je fraktura kuka zbog slabije koordinacije i sporijih pokreta. Samo tre\u0107ina do \u010detvrtina prijeloma kralje\u0161aka se o\u010dituje kao bol u le\u0111ima, ali i smanjenje tjelesne visine koju \u010desto primijete uku\u0107ani (a ne sam bolesnik).<\/p>

Bol kod prijeloma je kroni\u010dna, ali ne i dramati\u010dna.<\/strong>\u00a0<\/p>

Ta kroni\u010dna bol s nelagodom (najja\u010da je u trenutku nastajanja, a poja\u010dava se pokretom) traje izme\u0111u 6 i 8 tjedana. Od ostalih prijeloma tu su prijelom kuka koji se klini\u010dki lako prepozna, ali kako se javlja u starijoj dobi, nerijetko dovodi do ovisnosti o tu\u0111oj pomo\u0107i i pove\u0107anoj smrtnosti. Osim ve\u0107 navedenog prijeloma podlaktice koji se javlja kod mla\u0111ih \u017eena, prilikom pada kod kojeg se do\u010dekuje na ispru\u017eenu ruku\u00a0 \u010dak 20 posto prijeloma \u010dine prijelomi nadlaktice, rebara i zdjelice.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kada na\u010diniti prvu denzitometriju?<\/h1>

Prvu denzitometriju \u017eene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a mu\u0161karci u dobi od 70 godina.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>

Zlatni standard u dijagnosticiranju osteoporoze je denzitometrija, \u0161to predstavlja radiolo\u0161ku metodu koja nam pokazuje odstupanje od vr\u0161ne ko\u0161tane mase za mladu odraslu populaciju.\u00a0<\/strong><\/p>

Mjerenje se vr\u0161i na slabinskoj kralje\u017enici i vratu natkoljeni\u010dne kosti. Kod bolesnika u kojih nije mogu\u0107e napraviti denzitometriju kuka (kao u slu\u010daju umjetnih kukova), tada se radi denzitometrija podlaktice.<\/p>

Prvu denzitometriju \u017eene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a mu\u0161karci u dobi od 70 godina. Denzitometrija se mo\u017ee napraviti i ranije ako se javlja prijelom na slabu traumu, zatim kod dva ili vi\u0161e rizi\u010dnih \u010dimbenika, kod reumatoidnog artritisa ili pak kod kontinuiranog uzimanja glukokortikosteroida dulje od 3 mjeseca u dozi ve\u0107oj od 5 miligrama na dan. Osim o osteoporozi, denzitometrija nam daje podatke o procijeni rizika prijeloma te o pra\u0107enju u\u010dinka lije\u010denja.<\/p>

Denzitometriju treba ponoviti svake dvije godine, a kod terapije glukokortikosteroidima svakih 6-12 mjeseci.<\/strong>\u00a0<\/p>

Nalaz denzitometrije mo\u017ee biti normalan (T score do -1), ukazivati na osteopeniju, tj. nisku ko\u0161tanu masu (T score od -1 do -2.5 SD), kao i na osteoporozu (T score -2.5 ili ni\u017ee). Ovisno o potrebi, denzitometrija se mo\u017ee nadopuniti rentgenskim pregledom grudne i slabinske kralje\u017enice, te laboratorijskim pretragama koje nam daju podatke o izgradnji i razgradnji kosti, scintigrafijom i (vrlo rijetko) biopsijom kosti. Ultrazvu\u010dni pregled petne kosti slu\u017ei kao probir tj. kao izbor kojim bolesnicima treba napraviti denzitometrija.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Lije\u010denje osteoporoze<\/h1>

Lije\u010denje se provodi op\u0107im mjerama (nefarmakolo\u0161ki) i primjenom lijekova (farmakolo\u0161ki). U op\u0107im mjerama nastojimo pobolj\u0161ati prehranu (posebice osigurati dovoljnu koli\u010dinu kalcija i vitamina D), poticati tjelesnu aktivnost i prevenirati padove. Lije\u010denje osteopenije je nefarmakolo\u0161ki, dok osteoporoza zahtijeva i lije\u010denje lijekovima. Uobi\u010dajeno je lije\u010denje zapo\u010deti bisfosfonatima koji slu\u017ee za prevenciju prijeloma kralje\u017eaka i perifernih nevertebralnih (nekralje\u0161ni\u010dkih) prijeloma. Postoje razli\u010dite vrste ovisno o tome smanjuju li rizik za prijelom kralje\u017enice ili ostalih nevertebralnih prijeloma.<\/p>

Od ostalih lijekova to su hormonsko nadomjesno lije\u010denje, selektivni modulatori estrogenskih receptora i kalcitonin. Svi do sada nabrojeni spadaju u antiresorptivne lijekove koji smanjuju apsorpciju kosti te na taj na\u010din pove\u0107avaju ko\u0161tanu masu. U osteoanaboli\u010dke lijekove (tj. lijekove koji stvaraju novu kost) spada teriparatid, dok se u novije lijekove ubrajaju monoklonska protutijela.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\u0160to u\u010diniti u prevenciji osteoporoze?<\/h1>

Nove smjernice preporu\u010duju dnevni unos vitamina D (kolekalciferola) od 800-2000 IJ za \u017eene u postmenopauzi s osteoporozom.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>

Prva linija za\u0161tite od gubitka ko\u0161tane mase su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost te adekvatan unos kalcija i vitamina D.\u00a0<\/strong><\/p>

Dnevni unos kalcija treba biti od 800 do 1200 miligrama (iz hrane i dodataka prehrani), a preporuka je da barem polovica unosa kalcija bude osigurana hranom. Osim u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima, kalcija ima u kelju, brokuli, repi, suhoj marelici i suhim smokvama, kao i sitnoj plavoj ribi (konzumiranoj s kostima).<\/p>

Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u ko\u017ei koja nastaje izlaganjem sun\u010devom svjetlu. Trebalo bi par puta tjedno izlagati podru\u010dje lica, vrata i ruku suncu u trajanju od 10-15 minuta dnevno u vrijeme najja\u010deg sunca (10-14 sati), me\u0111utim zemljopisni polo\u017eaj Hrvatske (pogotovo kontinentalnog dijela) doprinosi riziku od nedostatka vitamina D.\u00a0Pokazalo se da 40-50 posto populacije ima nedostatak vitamina D,\u00a0<\/strong>\u0161to se posebno odnosi na starije osobe zbog nedovoljnog izlaganja suncu, ali i sposobnosti manjeg stvaranja vitamina D u ko\u017ei.<\/p>

Iako vitamin D mo\u017eemo unijeti hranom (jetra bakalara, tuna, srdela, sku\u0161a, bakalar, haringa, losos, gove\u0111a jetra, \u017eumanjak jajeta), ukupan iznos vitamina D unesenog hranom u populaciji iznosi 20 posto. Upravo je zbog toga bitna edukacija stanovni\u0161tva, nadomjesna primjena vitamina D, ali i pra\u0107enje njene koncentracije u krvi. Dovoljna koli\u010dina vitamina D smanjuje u\u010destalost padova i prijeloma te pobolj\u0161ava mi\u0161i\u0107nu funkciju.<\/p>

Dnevni unos vitamina D (kolekalciferola) treba biti od 800 do 1000 IJ (internacionalnih jedinica).<\/strong>\u00a0<\/p>

Nove smjernice radne skupine (koji sa\u010dinjavaju lije\u010dnici raznih specijalnosti \u0161to se bave brojnim aspektima skrbi o bolesnicima u riziku od razvoja nedostatka vitamina D) preporu\u010duju dnevni unos od 800-2000 IJ za \u017eene u postmenopauzi s osteoporozom. Kod osoba kod kojeg je primjena vitamina D3 nedjelotvorna (starija dob, kroni\u010dno zatajenje bubrega, jetrena bolest, nakon transplantacije organa, terapije glukokortikoidima) potrebna je primjena analoga vitamina D (alfakalcidol, kalcidiol) ili aktivnog oblika vitamina D (kalcitriol).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Korisni savjeti u sprje\u010davanju osteoporoze<\/h1>
  • Prestanite pu\u0161iti i smanjite unos alkohola (umjereno konzumiranje alkohola zna\u010di jedno alkoholno pi\u0107e za \u017eene i dva za mu\u0161karce na dan; alkoholno pi\u0107e zna\u010di jedna velika \u010da\u0161a piva, jedna \u010da\u0161a vina ili jedna \u010da\u0161ica jakog alkoholnog pi\u0107a) i kave (dvije do tri kave dnevno pogotovo ako se piju s mlijekom ne predstavljaju opasnost)<\/li>
  • Pokrenite se \u2013 tjelesna aktivnost izuzetno je bitna.<\/li>
  • Vje\u017ebanje u doba rasta i razvoja doprinosi razvoju vr\u0161ne ko\u0161tane mase. Istra\u017eivanja su pokazala da vje\u017ebe mogu pove\u0107ati ko\u0161tanu masu kao i antiresorptivni lijekovi. Skromniji u\u010dinak imaju kod osoba od 65-79 godine kada djeluju samo na pove\u0107anje mi\u0161i\u0107ne snage.<\/li>
  • Vje\u017ebajte barem tri puta tjedno. Vje\u017ebe moraju biti aktivne, dinami\u010dke, antigravitacijske s otporom. Tako\u0111er su bitne vje\u017ebe balansa kojima se korigira postura, sna\u017eenje mi\u0161i\u0107a (napose mi\u0161i\u0107a ispru\u017ea\u010da) kralje\u0161nice i mi\u0161i\u0107a kuka.<\/li>
  • Duge \u0161etnje prikladan su oblik tjelesne aktivnosti za osobe razli\u010dite \u017eivotne dobi, a trebale bi biti isprekidane s 1-2 minute \u017eustrog hoda.<\/li>
  • Sprje\u010davanje padova \u2013 provjerite uzrokuje li neki od lijekova koji uzimate pospanost ili gubitak ravnote\u017ee. Nosite stabilnu i obu\u0107u s neklizaju\u0107im<\/li>
  • potplatima, korigirajte vid odgovaraju\u0107im nao\u010dalama, a koristite se I pomagalima za hod ako je potrebno.<\/li>
  • Pazite na skliske podove, smanjenu osvijetljenost, stepenice i druge arhitektonske prepreke u prostorijama u kojima se kre\u0107ete.<\/li><\/ul>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

    Nikolina Perketa Klapa\u010d, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

    \n\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    <\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\n\t\t\t

    Tekst je preuzet sa portala plivazdravlje.hr . Ilustracije pinterest.com i freepik.com . Za web priredio admin.<\/h2>\n\t\t\t\n\t\t\t
    \n\t\t\t\t
    <\/div>\n\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    OSTEOPOROZA – RIZICI, SIMPTOMI I LIJE\u010cENJE Rizi\u010dni \u010dimbenici za osteoporozu Najva\u017eniji rizi\u010dni \u010dimbenik za razvoj osteoporoze je gubitak ko\u0161tane mase koji po\u010dinje oko tridesete godine \u017eivota. Osteoporoza uglavnom zahva\u0107a \u017eene, rje\u0111e mu\u0161karce, a vrlo rijetko djecu.\u00a0 Naj\u010de\u0161\u0107a je tzv. postmenopauzalna osteoporoza koja nastaje zbog pada \u017eenskog spolnog hormona estrogena, a razvija se 15-20 godina nakon menopauze. Ova metaboli\u010dka bolest se mo\u017ee javiti i u trudno\u0107i, premda je takvo \u0161to rijetko. U svim navedenim slu\u010dajevima osteoporoza mo\u017ee dovesti do prijeloma (naj\u010de\u0161\u0107e kralje\u017enice, natkoljeni\u010dne kosti i podlaktice). Osim toga, prijelom kuka u starijoj dobi pra\u0107en je pove\u0107anom smrtno\u0161\u0107u; tako petina bolesnika umire u roku od \u0161est mjeseci, a dvije tre\u0107ine bolesnika nakon prijeloma kuka ovisno je o tu\u0111oj pomo\u0107i. Najva\u017eniji rizi\u010dni \u010dimbenik za razvoj osteoporoze je niska ko\u0161tana masa, kada je BMD (Bone Mineral Density, skra\u0107enica je za mineralnu gusto\u0107u kostiju) manji od 19. Gubitak ko\u0161tane mase po\u010dinje oko tridesete godine \u017eivota, tako da je vr\u0161na ko\u0161tana masa od odlu\u010duju\u0107e va\u017enosti za veli\u010dinu gubitka ko\u0161tane mase u starosti. Genetika odre\u0111uje 60 posto vr\u0161ne ko\u0161tane mase, a ostali \u010dimbenici koji imaju utjecaj su prehrana, hormonalni status, tjelesna aktivnost te \u017eivotne navike poput pu\u0161enja, prekomjernog u\u017eivanja kave i alkohola, niskog unosa kalcija i vitamina D. \u017denski spol, bijela rasa, visoka dob i demencija tako\u0111er su \u010dimbenici rizika za osteoporozu. Nedostatak \u017eenskog spolnog hormona (estrogena) koji je uzrok postmenopauzalne osteoporoze mo\u017ee se javiti i u mla\u0111oj dobi (kod rane menopauze, kod operacije potpunog uklanjanja jajnika ili anoreksije).\u00a0 Manjak estrogena javlja se i kod produljenog postmenopauzalnog krvarenja koje traje dulje od godinu dana, a dugotrajna imobilizacija i smanjena tjelesna aktivnost tako\u0111er pove\u0107avaju rizik za osteoporozu. Isto \u010dine i neke upalne bolesti (reumatoidni artritis), bolesti \u0161titnja\u010de (hiperparatireoidizam), poreme\u0107aj spolnih \u017elijezda u mu\u0161karaca i \u017eena, bolesti bubrega, stanja po operaciji \u017eeludca nakon karcinoma, bolesti vezivnog tkiva (Marfanov sindrom, osteogenesis imperfecta), ko\u0161tane sr\u017ei (multipli mijelom, limfomi, leukemija). Nadalje, poreme\u0107aj ravnote\u017ee, propriocepcije, smetnje vida, slabost mi\u0161i\u0107a, deformacije stopala, skra\u0107enje ekstremiteta \u2013 sve to mo\u017ee dovesti do poreme\u0107aja hoda te pove\u0107ati sklonosti padu. Tako\u0111er, treba bit ina oprezu ako se uzimaju sljede\u0107i lijekovi: glukokortikosteroidi (vi\u0161e od 5 miligrama dulje od tri mjeseca), antikoagulansi, citostatici (kod kemoterapije), antacidi, kao i prekomjerna doza hormona \u0161titnja\u010de. Kako se osteoporoza manifestira? Samo tre\u0107ina do \u010detvrtina prijeloma kralje\u0161aka se o\u010dituje kao bol u le\u0111ima, a mo\u017ee do\u0107i i do smanjenja tjelesne visine. Osteoporoza je u po\u010detku asimptomatska, a naj\u010de\u0161\u0107e se prepozna tek kad se dogodi prijelom.\u00a0 U postmenopauzalnoj osteoporozi (dakle 15-20 godina nakon menopauze) prijelomi se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju u podru\u010dju podlaktice i kralje\u017enice u mla\u0111ih bolesnica, a kod starijih \u010de\u0161\u0107a je fraktura kuka zbog slabije koordinacije i sporijih pokreta. Samo tre\u0107ina do \u010detvrtina prijeloma kralje\u0161aka se o\u010dituje kao bol u le\u0111ima, ali i smanjenje tjelesne visine koju \u010desto primijete uku\u0107ani (a ne sam bolesnik). Bol kod prijeloma je kroni\u010dna, ali ne i dramati\u010dna.\u00a0 Ta kroni\u010dna bol s nelagodom (najja\u010da je u trenutku nastajanja, a poja\u010dava se pokretom) traje izme\u0111u 6 i 8 tjedana. Od ostalih prijeloma tu su prijelom kuka koji se klini\u010dki lako prepozna, ali kako se javlja u starijoj dobi, nerijetko dovodi do ovisnosti o tu\u0111oj pomo\u0107i i pove\u0107anoj smrtnosti. Osim ve\u0107 navedenog prijeloma podlaktice koji se javlja kod mla\u0111ih \u017eena, prilikom pada kod kojeg se do\u010dekuje na ispru\u017eenu ruku\u00a0 \u010dak 20 posto prijeloma \u010dine prijelomi nadlaktice, rebara i zdjelice. Kada na\u010diniti prvu denzitometriju? Prvu denzitometriju \u017eene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a mu\u0161karci u dobi od 70 godina. Zlatni standard u dijagnosticiranju osteoporoze je denzitometrija, \u0161to predstavlja radiolo\u0161ku metodu koja nam pokazuje odstupanje od vr\u0161ne ko\u0161tane mase za mladu odraslu populaciju.\u00a0 Mjerenje se vr\u0161i na slabinskoj kralje\u017enici i vratu natkoljeni\u010dne kosti. Kod bolesnika u kojih nije mogu\u0107e napraviti denzitometriju kuka (kao u slu\u010daju umjetnih kukova), tada se radi denzitometrija podlaktice. Prvu denzitometriju \u017eene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a mu\u0161karci u dobi od 70 godina. Denzitometrija se mo\u017ee napraviti i ranije ako se javlja prijelom na slabu traumu, zatim kod dva ili vi\u0161e rizi\u010dnih \u010dimbenika, kod reumatoidnog artritisa ili pak kod kontinuiranog uzimanja glukokortikosteroida dulje od 3 mjeseca u dozi ve\u0107oj od 5 miligrama na dan. Osim o osteoporozi, denzitometrija nam daje podatke o procijeni rizika prijeloma te o pra\u0107enju u\u010dinka lije\u010denja. Denzitometriju treba ponoviti svake dvije godine, a kod terapije glukokortikosteroidima svakih 6-12 mjeseci.\u00a0 Nalaz denzitometrije mo\u017ee biti normalan (T score do -1), ukazivati na osteopeniju, tj. nisku ko\u0161tanu masu (T score od -1 do -2.5 SD), kao i na osteoporozu (T score -2.5 ili ni\u017ee). Ovisno o potrebi, denzitometrija se mo\u017ee nadopuniti rentgenskim pregledom grudne i slabinske kralje\u017enice, te laboratorijskim pretragama koje nam daju podatke o izgradnji i razgradnji kosti, scintigrafijom i (vrlo rijetko) biopsijom kosti. Ultrazvu\u010dni pregled petne kosti slu\u017ei kao probir tj. kao izbor kojim bolesnicima treba napraviti denzitometrija. Lije\u010denje osteoporoze Lije\u010denje se provodi op\u0107im mjerama (nefarmakolo\u0161ki) i primjenom lijekova (farmakolo\u0161ki). U op\u0107im mjerama nastojimo pobolj\u0161ati prehranu (posebice osigurati dovoljnu koli\u010dinu kalcija i vitamina D), poticati tjelesnu aktivnost i prevenirati padove. Lije\u010denje osteopenije je nefarmakolo\u0161ki, dok osteoporoza zahtijeva i lije\u010denje lijekovima. Uobi\u010dajeno je lije\u010denje zapo\u010deti bisfosfonatima koji slu\u017ee za prevenciju prijeloma kralje\u017eaka i perifernih nevertebralnih (nekralje\u0161ni\u010dkih) prijeloma. Postoje razli\u010dite vrste ovisno o tome smanjuju li rizik za prijelom kralje\u017enice ili ostalih nevertebralnih prijeloma. Od ostalih lijekova to su hormonsko nadomjesno lije\u010denje, selektivni modulatori estrogenskih receptora i kalcitonin. Svi do sada nabrojeni spadaju u antiresorptivne lijekove koji smanjuju apsorpciju kosti te na taj na\u010din pove\u0107avaju ko\u0161tanu masu. U osteoanaboli\u010dke lijekove (tj. lijekove koji stvaraju novu kost) spada teriparatid, dok se u novije lijekove ubrajaju monoklonska protutijela. \u0160to u\u010diniti u prevenciji osteoporoze? Nove smjernice preporu\u010duju dnevni unos vitamina D (kolekalciferola) od 800-2000 IJ za \u017eene u postmenopauzi s osteoporozom. Prva linija za\u0161tite od gubitka ko\u0161tane mase su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost te adekvatan unos kalcija i vitamina D.\u00a0 Dnevni unos kalcija treba biti od 800 do 1200 miligrama (iz hrane i dodataka prehrani), a preporuka je da barem polovica unosa kalcija bude osigurana hranom. Osim u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima, kalcija ima u kelju, brokuli, repi, suhoj marelici i suhim smokvama, kao i sitnoj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1262,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nase-teme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1257"}],"version-history":[{"count":28,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1298,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1257\/revisions\/1298"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/udruga-umirovljenika-delnice.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}